NATO je stavio 300.000 vojnika u stanje visoke pripravnosti zbog tenzija između Rusije i baltičkih zemalja.
Da bi na vrijeme mogli reagovati, kazao je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, Alijansa želi ubrzati vrijeme reakcije nekih svojih jedinica.
Stoltenberg je izjavio da je NATO jako dugo pratio kako Rusija povećava svoju borbenu moć, kao i na koji način koristi propagandu među vlastitim saveznicima, prenosi Times.
“Unutar snaga NATO-a nalazi se dovoljan broj ljudi. Trenutno razmatramo kakve mjere treba preduzeti kako bi se umanjilo vrijeme prebacivanja tih vojnika na front“, dodao je Stoltenberg.
On je još u junu najavio da će NATO pokrenuti najveće pojačanje svoje kolektivne obrane od kraja Hladnog rata, no nije iznio nikakve dalje detalje.
Britanski predstavnik u NATO-u Sir Adam Thomson otkrio je kako se radi o brojci od oko 300.000 vojnika, te da se traži način kako mobilizirati te jedinice u roku od dvije sedmice, umjesto šest mjeseci koliko bi inače trajalo, prenosi Times.
On je objasnio kako NATO odgovara na sve veći broj špijunskih, hibridnih i cyber napada Rusije i drugih zemalja koje nisu članice NATO-a.
Cilj je smiriti bivše sovjetske države poput Litvanije, Latvije i Estonije, koje su sve danas članice NATO-a, a koje strahuju da bi Moskva mogla na njihovom teritoriju ponovno pokušati ukrajinski scenarij – vojna intervencija radi ‘zaštite ruske manjine’.
Najviše je izložena Latvija, u kojoj su čak trećina stanovništva Rusi, od kojih pola nema status građana nakon spornih promjena Latvijskog Ustava.
Američki vojni analitičari, koji su izvodili vojne simulacije, vjeruju kako bi ruske snage mogle pregaziti sadašnje NATO jedinice na Baltiku u samo nekoliko sati, u slučaju izbijanja vojnog sukoba.
Izvor: Agencije