Japrak je većina zatekla na trpezi, poneko je možda uživao u begovoj tavi, probao paštetu od kuble ili čuo priču o imamu kojeg su pikantni patlidžani oborili s nogu, ali za činjenicu da je ulcinjska kuhinja mnogo više od svega toga do nedavno nije bilo pisanih dokaza.
Da tu raskošnu simfoniju ukusa iz sfere predanja konačno izmjeste u svijet literature uspjele su sestre Adaleta i Dženana Bibezić, autorke nedavno objavljenog kuvara Tradicionalna babina kužina.
Ovo, u lokalnim okvirima pionirsko djelo, sa više od 130 autentičnih, većinom prvi put zapisanih recepata, kao i obiljem fotografija, moglo bi napokon specijalitete najjužnijeg crnogorskog grada postaviti na mjesto koje im je oduvijek pripadalo – među prepoznatljive regionalne i mediteranske kužine.
“Kada se osvrnemo na jadransku obalu, izdvajaju se istarska i dalmatinska kuhinja, koje su prepoznatljive za Hrvatsku, te bokeljska i ulcinjska ili starobarska kužina, karakteristične za crnogorsko primorje. Za razliku od dalmatinske ili bokeljske, čiji su recepti odavno sabrani u kuvar, recepti krajnjeg juga Crne Gore, do sada nijesu prikupljeni u jednu zbirku i tu se vidi razlika u mentalitu jer su ovdje ljudi dosta lijeni kada treba nešto zapisati, sabrati… Ovo je do sada trebalo biti urađeno, i zato je to bilo neophodno učiniti”, priča Adaleta Bibezić, koja je u poduhvat pisanja kuvara ušla inspirisana kuhinjom svoje babe Hafize Peku.
Materijal je sakupljala dvije godine “polako, bez presije, u vidu hobija”, prvenstveno da bi tradicionalni recepti bili sačuvani, jer je, kako je kroz smijeh kazala, poznato je da naše domaćice ništa ne zapisuju.
Ona ističe da se u Ulcinju, kao i u Baru, kuvanju posvećivalo dosta vremena i pažnje.
“Ulcinjsku kuhinju zavoljela sam kroz specijalitete babe koja me je podigla i koja je bila izvanredna kuvarica, kuvala je svaki dan, sa dosta truda i ljubavi. Međutim, ona te recepte nije imala zapisane. Moja majka (Mešćure Bibezić) je zapisala dio, zatim sam dodala ujnine (Ljumije Peku), kojih ima zaista mnogo. Ipak, željela sam da to bude knjiga svih, da od svih za koje se zna da rade dobro određene stvari uzmemo recepte i prošaramo sa što više imena”, objašnjava ona.
Ističe da su svi uključeni u nastanak knjige radili s entuzijazmom, domaćice su rado otkrivale svoje kulinarske tajne i angažovale se oko njihove pripreme, a da kuvar vizuelno bude atraktivan pobrinule su se Zenepa Lika sa pejzažnim i Dženana Bibezić fotografijama hrane. Za dizajn je bio zadužen Meša Taljanović iz AP printa
“Mislim da su reakcije na knjigu dobre i zato što se u njoj osjeti ta energija – da je rađena s mnogo truda i ljubavi”, smatra Adaleta, koja je dodaje da je spečifičnost ulcinjske kuhinje i ono po čemu se ona izdvaja u odnosu na slične u okruženju, lepršavost i dobar izbor namirnica.
Mediteranska kuhinja važi za jednu od najzdravijih, pa ni specijaliteti najjužnijeg crnogorskog grada nisu izuzetak.
Nastavi sa čitanjem na portalu Vijesti
Izvor: Vijesti.me